OŠ Nad lipom
Nad lipom 13/1, Zagreb, HR
tel: 01/ 3771 551
fax: 01/ 3907 273
os-nad-lipom@os-nad-lipom-zg.skole.hr
Djeca sniženog intelektualnog funkcioniranja su heterogena skupina koja gotovo uvijek ima i teškoće na području komunikacije, jezika, govora, glasa, čitanja i pisanja. Tijekom njihovog usvajanja ona prolaze iste razvojne faze biološki određenim redoslijedom kao i djeca urednog razvoja, uz u pravilu sporiji tempo i niz specifičnosti. Nije moguće unaprijed reći kada će pojedino dijete dosegnuti određenu razvojnu fazu (neka će ostati na bazičnom nivou) i koji će im biti tempo prolaska kroz njih.
Kod neke djece teškoće je lako uočiti jer se ističu i vidljive/čujne su, dok ih je kod druge djece moguće otkriti upotrebom odgovarajućih ispitnih materijala. U najtežim slučajevima dijete ne govori (alalija), već na alternativni način komunicira s okolinom. Teškoće "oštećuju" sve jezično govorne sastavnice: fonologiju, morfologiju, sintaksu, semantiku i pragmatiku, a njihova težina je u pravilu povezana s težinom intelektualnog deficita (što je on veći, očekuju se i veća i raznovrsnija odstupanja).
Uzročnici teškoća mogu biti različiti i međusobno se ispreplitati. Najčešće se radi o nedovoljnoj razvijenosti ili oštećenju "zona za govor" u kori velikog mozga, odstupanjima u građi i funkciji organa za artikulaciju (jezika, gornje i/ili donja vilica, nepce, zubi, hipotonija organa za artikulaciju, teškoće vezane uz izdisaj potrebne količine zraka za fonaciju, nedovoljno izdiferencirani i nekoordinirani pokreti....) i oštećenjima sluha.
Jezično-govorna komunikacija je važna za svakodnevan život i uključivanje u socijalnu zajednicu i u pravilu povećanje jezično-govorne kompetencije nosi sobom i povećanje socijalne kompetencije. Logopedi u OŠ Nad lipom rade s učenicima sniženog intelektualnog funkcioniranja koji imaju teškoće na području jezika, govora, čitanja i pisanja, a logopedski rad koji je zahtjevan i često dugotrajan odvija se individualno 1-2 puta tjedno. Sustavnim postupcima djetetu se nastoji pomoći da dosegne maksimum u okviru svojih mogućnosti. Kako bi se dobio uvid u vrstu i stupanj teškoća provode se dijagnostički postupci, a u radu se koriste raznovrsni poticajni materijali i pomagala kao Verboton, vibrafon, logopedske sonde... Logopedski rad se odnosi na vježbe pokretljivosti organa za artikulaciju, vježbe izazivanja glasova, korekciju neispravnog izgovora glasova, njihovo učvršćivanje i automatizaciju u spontanom govoru te na vježbe za razvoj i bogaćenje rječnika, rečenice i spontanog govora. Provode se predvježbe čitanja i pisanja (fonematska sinteza i analiza), vježbe usvajanja i prisjećanja slova, i vježbe čitanja i pisanja.
U radu se koriste primjerene metode (artikulacijska, verbotonalna i njihova kombinacija) i postupci kao ritmičke vježbe pljeskanja i stupanja, produžena glasovna i slogovna artikulacija, slogovno čitanje uz obojene slogove.....uz prilagodbu radnih materijala. U radu s učenicima također se primjenjuju i augmentativni komunikacijski sustavi. Augmentativni komunikacijski sustav je svaki pristup koji podupire, poboljšava ili pridonosi načinu na koji nam osoba nešto priopćava.
Može se primjenjivati u radu s neverbalnim učenicima, a isto tako i s učenicima koji raspolažu verbalnim izražavanjem, ali nisu sposobni služiti se govorom na funkcionalan način. Augmentativni komunikacijski sustavi mogu se rangirati od tehnički nižih (onih koji ne traže nikakav izvor snage kao što je struja) do tehnički visokih sustava: neposredno pomicanje osobe ili predmeta radi komunikacije, upotreba gesta ili tjelesnih pokreta radi izražavanja značenja, korištenje stvarnih predmeta za priopćavanje poruka, korištenje slikovnih prikaza, upotreba glasa bez uobičajenih riječi, upotreba pisanih poruka, bilo da se pokazuju već napisane poruke ili pisanjem poruke, primjena znakovnog govora gestama iz konvencionalnog, neverbalnog, formalnog govora.
Suradnja s učiteljima ima važnu ulogu u radu s učenicima s teškoćama u komunikaciji, jeziku i govoru. U skladu s vrstom i stupnjem teškoće, učitelji se savjetuju o radu s učenicima – logopedske preporuke za svakog pojedinog učenika.
Suradnja s roditeljima učenika provodi se redovito u cilju usklađivanja logopedskih postupaka te se organiziraju stručna predavanja za roditelje
Tijekom nastavne godine 2016./2017. logopedski rad provodila su dva stručna suradnika logopeda u dva turnusa: dr.sc. Ljiljana Banek, Korana Lattinger, prof. Pored neposrednog rada s učenicima, sastavni dio rada logopeda je i informativni i savjetodavni rad s roditeljima, učiteljima, pedagoginjom i ravnateljicom škole te kontinuirana suradnja s profesorima Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u cilju učinkovitijeg postizanja ciljeva jezično-govorno-glasovne habilitacije.
Logopedskom terapijom je bilo obuhvaćeno ukupno 68 učenika s kojima su provedeni različiti dijagnostički postupci te provedeni individualni rehabilitacijski postupci u trajanju od 25-30 minuta. Postupci i metode bili su prilagođeni mogućnostima svakog učenika, a korištene su: artikulacijska metoda, verbotonalna metoda, kombinirana metoda i klasična metoda.
51 učenik je bio obuhvaćen logopedskom terapijom jednom tjedno, a 17 učenika 2 puta tjedno i to 7 učenika od 3. do 8. razreda i 10 učenika odgojno-obrazovnih skupina - 4 učenika I. odgojno-obrazovne skupine, 3 učenika II. odgojno-obrazovne skupine, 2 učenika V. odgojno-obrazovne skupine i 1 učenik VII. odgojno-obrazovne skupine.
Tijekom školske godine 2016./2017. održana su tri predavanja za učitelje u trajanju od ukupno 6 sati i jedno predavanje za roditelje u trajanju od jednog sata i to: dr. sc. Ljiljana Banek i Ivana Milić: "Prezentacija liste za procjenu komunikacije" Korana Lattinger Kadić: "Komunikacijske govorno-motoričke igre" - za roditelje, "Govorno-motoričke aktivnosti za učenike s PAS-om" - za učitelje
Budući da je škola vježbaonica za studente Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta – smjera Logopedija, tijekom svibnja je održano ukupno 28 sati vježbi za studente iz kolegija Klinički praktikum u logopediji za 42 studenta te jednomjesečna praksa za 1 studentice 1. godine i 1. studenticu 2. godine logopedije Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u trajanju od ukupno 260 sati
Osnovna škola Nad lipom s partnerom Hrvatskim društvom stručnih komunikacijskih posrednika za gluhe osobe pokrenula je pilot-projekt "Edukacija i uvođenje inovativnih pristupa - do bolje podrške osobama oštećena sluha i osobama s autizmom" (vidi u Projekti i programi)Voditeljica projekta za OŠ Nad lipom bila je Korana Lattinger, prof.
Tijekom nastavne godine 2015./2016. logopedski rad provodila su dva stručna suradnika logopeda u dva turnusa: dr.sc. Ljiljana Banek, Korana Lattinger, prof.
Logopedskom terapoijom je bilo obuhvaćeno ukupno 66 učenika s kojima su provedeni različiti dijagnostički i individualni rehabilitacijski postupci u trajanju od 25-30 minuta. Postupci i metode bili su prilagođeni mogućnostima svakog učenika, a korištene su: artikulacijska metoda, verbotonalna metoda, kombinirana metoda, PECS program, metoda obojanih slogova i slogovno čitanje. 58 učenika je bilo obuhvaćeno logopedskom terapijom jednom tjedno, a 16 učenika 2 puta tjedno i to 8 učenika od 3. do 8. razreda i 8 učenika odgojno-obrazovnih skupina - 3 učenika I. odgojno-obrazovne skupine, 2 učenika IV. odgojno-obrazovne skupine i 3 učenika XI. odgojno-obrazovne skupine.
Pored neposrednog rada s učenicima, sastavni dio rada logopeda je i informativni i savjetodavni rad s roditeljima, učiteljima, pedagoginjom i ravnateljicom škole te kontinuirana suradnja s profesorima Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u cilju učinkovitijeg postizanja ciljeva jezično-govorno-glasovne habilitacije.
Logopedsku terapiju su tijekom nastavne godine 2014./2015. provodila dva stručna suradnika logopeda: dr.sc. Ljiljana Banek, Korana Lattinger, prof.. Logopedskom terapijom je bilo obuhvaćeno ukupno 73 učenika s kojima su provedeni različiti dijagnostički postupci te provedeni individualni rehabilitacijski postupci u trajanju od 25-30 minuta. Postupci i metode bili su prilagođeni mogućnostima svakog učenika, a korištene su: artikulacijska metoda, verbotonalna metoda, kombinirana metoda, PECS program, metoda obojanih slogova i slogovno čitanje.
Tijekom nastavne godine 2013./2014. logopedski rad provodila su dva stručna suradnika logopeda: dr.sc. Ljiljana Banek, Korana Lattinger, prof.
Logopedskom terapijom je bilo obuhvaćeno ukupno 78 učenika s kojima su provedeni različiti dijagnostički postupci te provedeni individualni rehabilitacijski postupci u trajanju od 25-30 minuta. Postupci i metode bili su prilagođeni mogućnostima svakog učenika, a korištene su: artikulacijska metoda, verbotonalna metoda, kombinirana metoda, PECS program, metoda obojanih slogova i slogovno čitanje. 76 učenika je bilo obuhvaćeno logopedskom terapijom jednom tjedno, a dvoje učenika 2 puta tjedno i to 1 učenik II. odgojno-obrazovne skupine i 1 učenik III. odgojno-obrazovne skupine.
Tijekom nastavne godine 2012./2013. logopedski rad provodila su dva stručna suradnika logopeda u dva turnusa: dr.sc. Ljiljana Banek, Korana Lattinger, prof..
Pored neposrednog rada s učenicima, sastavni dio rada logopeda je i informativni i savjetodavni rad s roditeljima, učiteljima, pedagoginjom i ravnateljicom škole te kontinuirana suradnja s profesorima Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u cilju učinkovitijeg postizanja ciljeva jezično-govorno-glasovne habilitacije.
Logopedskom terapijom je bilo obuhvaćeno ukupno 73 učenika s kojima su provedeni različiti dijagnostički postupci te provedeni individualni rehabilitacijski postupci u trajanju od 25-30 minuta. Postupci i metode bili su prilagođeni mogućnostima svakog učenika, a korištene su: artikulacijska metoda, verbotonalna metoda, kombinirana metoda, PECS program.
Petero učenika je bilo je obuhvaćeno logopedskom terapijom kod oba logopeda (2 puta tjedno) i to 2 učenika I. odgojno-obrazovne skupine, 1 učenik 3. razreda, 1 učenik III. i 1 učenik IV. odgojno-obrazovne skupine.